Lažni povrat sredstava

Nuđenje povrata sredstava osobama koje su ranije financijski oštećene kao žrtve prijevare.

Kako funkcionira?

Lažno predstavljanje – Najčešće oglasima na društvenim mrežama, prevaranti se predstavljaju kao Agencije za povrat sredstava žrtvama prijevara, MUP ili Interpol.

Često i telefonskim pozivima ranijim žrtvama prijevara, prevaranti nude povrat otuđenih sredstva.

Komunikacija – stupanjem u kontakt, prevaranti od žrtve traže osobne podatke, podatke o transakcijskim računima i karticama te instaliranje raznih aplikacija kojima preuzimaju kontrolu nad mobilnim uređajem žrtve.

Stjecanje povjerenja i nezakonit priljev – kako bi stekli povjerenje žrtve, prevaranti često osobi uplaćuju manji iznos sredstava čiji je izvor prijevara treće osobe. Radi se o nezakonitim sredstvima za koja je oštećena treća osoba, a po primitku istih žrtva postaje i financijska mula.

Unos podataka i kreiranje naloga – izmanipulirane žrtve, navedene uputama prevaranata, nepažnjom najčešće kreiraju odlazne naloge za plaćanje, očekujući primitak sredstava.

Nerijetko, žrtve podijele prevarantima podatke uz koje prevaranti zadaju naloge, a izmanipulirane žrtve potvrde plaćanje, ne razumijevajući kako se radi o slanju a ne primitku novca. 

Posljedica – financijska šteta, moguća kaznena odgovornost, otkaz bankovnih usluga.

KAKO SE ZAŠTITI?

Kritički promišljati oglase i dobivene ponude!

Pažljivo čitati unesene podatke na nalozima, ne potvrđivati odlazne naloge a očekivati primitak sredstava!

Odgovorno rukovati online/mobilnim bankarstvom, ne dijeliti bankovne i osobne podatke s nepoznatim osobama!

U slučaju da se nađete u opisanoj situaciji pokušaja prijevare, prepoznajte znakove i slučaj prijavite policiji.

Agencije za povrat sredstava ne postoje! MUP i Interpol ne nude povrat sredstva na društvenim mrežama i u telefonskim pozivima!